Riječ “mikrobiom” vjerovatno u novije vrijeme čujete prilično često, pojavljuje se u TV reklamama, popularnim člancima, a također i u svijetu nauke. Možda je vrijeme da objasnimo šta to znači?
MIKROBIOM, ŠTA JE TO?
Izraz “mikrobiom” predložio je 2001. američki genetičar i mikrobiolog Joshua Lederberg kako bi opisao kompleks mikroorganizama prisutnih kod čovjeka koji dijele naš životni prostor, ponašaju se “prijateljski” prema našem tijelu i “neprijateljski” prema patogenima.
Danas izraz “mikrobiota” označava sve mikroorganizme, tj. bakterije, gljivice, viruse i grinje, koji nastanjuju ljudsko tijelo, dok izraz “mikrobiom” znači grupu njihovih genoma, tj. nosača gena. U naučnoj literaturi danas je pojam “mikrobiota” zamijenio izraz “mikroflora”.
Ukratko, kad kažemo “mikrobiota” ili “mikrobiom”, mislimo na sve bakterije, gljivice i viruse koji žive u našem tijelu.
Mikrobiom se u ljudskom tijelu nalazi na određenim mjestima, poput kože, usta i gornjih disajnih puteva, reproduktivnog i probavnog sistema. Procjenjuje se da je broj stanica u mikrobiomu 10 puta veći od broja stanica koje čine zdravo ljudsko tijelo, a njegova masa iznosi približno 2 kg. Gastrointestinalni mikrobiom je najbrojniji i najrazličitiji i upravo mu se posvećuje najviše pažnje. Međutim, u posljednje vrijeme interes dermatologa i kozmetologa usmjeren je i na mikrobiom kože.
KOJA JE ULOGA MIKROBIOMA KOŽE I UTIČE LI ZAPRAVO NA NAŠE ZDRAVLJE?
Ovo pitanje sve češće postavljaju ne samo naučnici, već i “obični” ljudi.
Ljudska koža, koja zauzima površinu od 2 m2 kod odraslih, najveći je tjelesni organ i prva linija odbrane od vanjskih faktora. Procjenjuje se da u 1 cm2 ljudske kože živi prosječno milion bakterija. Svako od nas ima individualnu “grupu bakterija”, što zavisi o mnogim faktorima, uključujući pol, rasu, dob, kao i područje tijela u kojem se javlja i načina života koji vodimo. Sastav mikrobiote mijenja se tokom života. Vrlo važni stanovnici kože – bakterije, najpoznatije su komponente mikrobiote kože.
Uz fizičku barijeru, koja je predstavljena epidermalnim slojem kože, mikrobiota koja nastanjuje kožu pruža zaštitu i predstavlja njenu biološku barijeru „borbom“ protiv patogena i komunikacijom sa stanicama i komponentama imunološkog sistema.
Zbog toga je razumno smatrati dermalnu mikrobiotu važnom komponentom u održavanju zdravlja kože.
Da bi mikrobiota kože mogla obavljati svoju funkciju, mora postojati ravnoteža između komensalnih (korisnih) bakterija i patogenih bakterija. Trajna neravnoteža u sastavu mikrobiote kože naziva se disbiozom. Uzrok može biti stres, loša prehrana, prekomjerna ili nepravilna higijena, uključujući upotrebu agresivnih sredstava za čišćenje i upotrebu lijekova.
Posljedice koje snosimo kada se naruši ova harmonija u svijetu mikrobiote kože, uključuju:
- prekomjerno isušivanje kože i promjene njenog pH
- upale i iritacije
- lezije i pojava akni
- atopijski dermatitis (AD).
Međutim, postoje proizvodi koji će omogućiti da normalizujemo prirodni mikrobiom kože – probiotici koji će ojačati naš mikrobiom i vratiti ga u stanje ravnoteže.
KAKO DA IH PRIMIJENIMO I GDJE IH MOŽEMO PRONAĆI?
Modulacija crijevne mikrobiote oralnim probioticima može indirektno poboljšati stanje kože. Probiotičke bakterije, kroz promjene koje uzrokuju u tijelu svojim imunomodulacijskim efektom, mogu podržati liječenje akni, AD i mnogih drugih bolesti, ne samo kože. Važno je zapamtiti da je ključan i odabir visokokvalitetnih probiotičkih proizvoda, odnosno onih koje sadrže pravu količinu živih ćelija bakterija, imaju dokazano djelovanje na zdravlje, dobro su ispitane i sigurne (moraju sadržavati imena specifičnih sojeva, poput Lactobacillus rhamnosus ŁOCK 0908, kao što su to Latopic kapsule). Latopic kapsule sadrže sojeve bakterija testiranih kod alergija na hranu i atopijskog dermatitis (AD).
S druge strane, zahvaljujući određenim sastojcima, poput probiotika, prebiotika i postbiotika, možemo ojačati mikrobiotu kože, jer njihova upotreba donosi višestruku korist i to:
- štite kožu od patogena, zahvaljujući sposobnosti stvaranja supstanci sa antimikrobnim svojstvima,
- vraćaju pravilan pH kože,
- utiču na nepropusnost epidermalne barijere,
- doprinose boljoj hidrataciji jačanjem zaštitne hidrolipidne ovojnice,
- podržavaju regeneraciju i smiruju iritaciju i upalu,
- jačaju imunološku barijeru kože,
- smanjuju efekte starenja kože,
- slabe procese fotostarenja, sprječavajući transepidermalni gubitak vode uzrokovan UV zračenjem i suzbijajući porast nivoa vodonik-peroksida izazvan UV zračenjem.
Probiotska kozmetika najčešće sadrži probiotičke bakterije iz roda Lactobacillus ili Bifidobacterium. U većini slučajeva, iz tehnoloških razloga, to su mrtve, ali aktivne bakterije ili njihovi fragmenti, tzv stanični lizati (INCI: Lactobacillus lysate, Bifidobacterium lysate).
Prebiotička kozmetika izvor je supstanci koje su hrana za “dobre” bakterije u mikrobioti kože i omogućavaju njihov rast. Prebiotici u kozmetici uglavnom su u obliku poli- i oligosaharida, uključujući inulin.
Postbiotska kozmetika sadrži bioaktivne supstance / komponente koje proizvode probiotičke bakterije, npr. tokom procesa fermentacije (INCI: Lactobacillus Ferment, Bifidobacterium Ferment). Postbiotički sastojci koji se nalaze u kozmetici poznati su i kao metaboliti probiotičkih bakterija ili supernatanti bez ćelija.
| Mikrobiota | Svi mikroorganizmi, tj. bakterije, gljivice, virusi i grinje koji naseljavaju ljudsko tijelo |
| Mikrobiom | Skup gena koji pripadaju mikrobioti |
| Disbioza | Poremećaji u količini, kvalitetu i funkcioniranju mikrobiote |
| Probiotik | Živi, odabrani sojevi bakterija koji blagotvorno djeluju na ljudsko tijelo |
| Prebiotik | „Hrana” za probiotičke sojeve |
| Postbiotik | Bioaktivne supstance nastale u procesu fermentacije probiotičkih sojeva (tzv. Lactobacillus Ferment, supernatant, bakterijski metaboliti) |
Literatura:
Lederberg J., McCray A.T., ’Ome Sweet ’Omics—a genealogical treasury of words, “Scientist” 2001, s. 8
Binek M. Mikrobiom człowieka – zdrowie i choroba. Post Mikrobiol 2012; 51: 27–36.
Hooper, L.V.; Littman, D.R.; Macpherson, A.J. Interactions between the microbiota and the immune system. Science 2012, 336, 1268–1273.
Olszewska J, Jagusztyn-Krynicka EK. Human Microbiome Project – Mikroflora jelit oraz jej wpływ na fizjologię i zdrowie człowieka. Postępy Mikrobiologii 2012;51:243-256.
Markowiak P., Śliżewska K. Effects of Probiotics, Prebiotics, and Synbiotics on Human Health. Nutrients 2017, 9(9): 1021 7.
Yu, Y., Dunaway, S., Champer, J., Kim, J. and Alikhan, A. (2020), Changing our microbiome: probiotics in dermatology. Br J Dermatol, 182: 39-46. doi:10.1111/bjd.18088
Sfriso, R., Egert, M., Gempeler, M., Voegeli, R. and Campiche, R. (2020), Revealing the secret life of skin ‐ with the microbiome you never walk alone. Int J Cosmet Sci, 42: 116-126. doi:10.1111/ics.12594
Patra, V., Gallais Sérézal, I., & Wolf, P. (2020). Potential of Skin Microbiome, Pro- and/or Pre-Biotics to Affect Local Cutaneous Responses to UV Exposure. Nutrients, 12(6), 1795. doi.org/10.3390/nu12061795
Żółkiewicz, J., Marzec, A., Ruszczyński, M., & Feleszko, W. (2020). Postbiotics-A Step Beyond Pre- and Probiotics. Nutrients, 12(8), 2189. doi.org/10.3390/nu12082189
Nataraj, B.H., Ali, S.A., Behare, P.V. et al. Postbiotics-parabiotics: the new horizons in microbial biotherapy and functional foods. Microb Cell Fact 19, 168 (2020). doi.org/10.1186/s12934-020-01426-w
