ŠTA ČINI TLO PLODNIM I ZDRAVIM

Zašto je tlo ograničen, dragocjen resurs koji treba našu zaštitu

Tokom miliona godina, naša planeta je razvila dinamičan ekosistem tla. Bezbroj živih organizama doprinosi ciklusu ugljika i održava plodnost tla. Ali tlo je ugroženo i potrebna mu je naša podrška.

Šta tlo čini ljudima i prirodi?

Zdrava tla osiguravaju hranjive tvari i osnova su za proizvodnju zdrave hrane. Kvalitet tla i plodnost utiču na to koliko voća, povrća i žitarica može rasti. Čak ni biljke koje koristimo u lijekovima i kozmetičkim proizvodima ne mogu uspjeti bez zdravog tla.

Tlo filtrira vodu, veže zagađivače i osigurava čistu vodu za piće. Omogućava da voda potone u zemlju i upija kišnicu poput sunđera. Netaknuto tlo može pohraniti višestruku svoju težinu u vodi. Njegov kapacitet apsorpcije sprječava poplave i suše.

Kako tlo i klima utiču jedno na drugo

Zdravo tlo je neophodno za zaštitu klime. Prema procjenama, oko 2.700 gigatona ugljika pohranjeno je u tlu širom svijeta. To je više nego u atmosferi i cijeloj živoj biomasi zajedno. Tlo skladišti ugljik u humusu, tresetu, sedimentima tla i mineralima; to je najveći ponor ugljika nakon okeana. Milioni i milioni organizama u zemljištu pretvaraju ugljenik vezan za biljke u humus. Ova organska tamnosmeđa tvar je otprilike 50 posto ugljika.

Globalni potencijal tla za skladištenje ugljika procjenjuje se na 2 do 5 milijardi dodatnih tona CO2 godišnje. Samo održiva obrada tla mogla bi uštedjeti nekoliko miliona tona CO2.

Tlo je osnova našeg postojanja

Tla regulišu materijalne i energetske cikluse, proizvode hranu i stočnu hranu, služe kao temelji za izgradnju, sadrže sirovine i čuvaju informacije o prirodnoj i kulturnoj istoriji. Tlo je jedno od najdragocjenijih dobara Zemlje i jedno od najvrijednijih naše zaštite: ono je osnova našeg postojanja. U svakodnevnom životu, tlo često izmiče našoj pažnji, čak i dok je prepuno života.

95 posto naše hrane raste u tlu.
3 do 5 puta njegove težine je količina vode koju humusno tlo može pohraniti.
2.700 milijardi tona ugljika pohranjeno je u tlu svijeta – oko 3 puta više nego u atmosferi.

Ciklus života

Humus formation je stalni proces transformacije koji se odvija u tlu. To je ključ zdravog tla, koje ima moć da postane plodnije kada njegova zajednica organizama, nazvana mreža hrane tla, radi zajedno. Ova sićušna stvorenja i mikroorganizmi se razgrađuju i miješaju u tlu, formirajući trodimenzionalne strukture tla. Zovu se glineno-humusni kompleksi, oni imaju mnogo pora, prolaza i šupljina za zrak i vodu. Oni daju živim bićima dovoljno zraka za disanje i zasađuju korijenje s vodom i prostorom za rast. Glineni humusni kompleksi održavaju tlo vlažnim i čine ga labavijim, poroznijim i stabilnijim.

Tla bogata humusom otpornija su na eroziju vjetra i vode, ekstremne vremenske uvjete i štetne efekte klimatskih promjena. Mnogo toga se može reći o njegovanju mnogih stvorenja podzemlja, dajući im vremena i odgovarajuće nutrijente da podrže njihov vrijedan rad.

1/4 do 1/3 svih organizama na našoj planeti živi u tlu.
40 do 60 posto zapremine tla može činiti prostor pora, što znači prostor između čestica tla.
400 vertikalne cijevi mogu biti prisutne u 1 kvadratnom metru tla dobro naseljenog kišnim glistama. Postrojeni od kraja do kraja, bili bi dugački preko 1.000 kilometara.

Život u tlu: nevjerovatno raznolik

Šaka zemlje je šaka života. Nigdje život nije tako gusto zbijen. Međutim, osim nekoliko kišnih glista, puževa i buba, gotovo da ikad ne vidimo veliku većinu živih bića. A ipak postoji ogromna raznolikost vrsta u tlu. Naučnici su prebrojali pojedinačne organizme u tlu i otkrili da biodiverzitet nigdje nije veći nego u tlu. Nebrojene biljke, životinje, gljive i mikroorganizmi su zauzeti pod zemljom, pretvarajući mrtvi organski materijal u humus. Oni doprinose zdravom, produktivnom ekosistemu. Jedan kubni metar zdravog tla – zamislite tlo u kocki, gdje je svaka strana duga jedan metar – dom je za preko 5.000 milijardi živih organizama. Poređenja radi, na Zemlji živi 7,8 milijardi ljudi.

Iako je biodiverzitet tla još uvijek slabo shvaćen, naučnici znaju da su biljni i životinjski mikroorganizmi najčešći stanovnici tla. Jedan gram tla može sadržavati 100 miliona bakterija sa 4.000 do 7.000 različitih vrsta. Zajedno s gljivama i algama, oni razgrađuju složena jedinjenja, poput proteina, celuloze i lignina, kako bi stvorili nove hranjive tvari, koje osiguravaju hranu za biljke – njihov vlastiti mali univerzum složenih odnosa hrane.

Kako kišne gliste prave plodno tlo

Kišne gliste igraju ključnu ulogu u plodnosti tla. Dok lutaju između slojeva tla, kopaju metar duboke tunele u zemlji, stabilizirajući ih svojom muljom. Ovi tuneli mogu dosezati do temeljne stijene. Zrak i voda teku u njihove šupljine i stvaraju prostor za širenje korijenja biljaka. Korijen prenosi biljne ostatke u dublje slojeve tla, tako da se i ovdje povećava sadržaj humusa. Gliste bukvalno obrađuju tlo, rahle i prozračuju zbijeno tlo. Pažljiviji u svom poslu od bilo kojeg poljoprivrednog alata, miješaju biljne ostatke i čestice tla. Osim toga, kišne gliste probavljaju sve u tlu. U njihovim crijevima se organska tvar spaja s mineralnim komponentama i mikroorganizmima. Vrtlari cijene njihove izlučevine, a biljkama su potrebni: kompleksi gline i humusa obogaćeni mikronutrijentima i makronutrijentima neophodnim za ishranu biljaka, kao što su dušik, magnezij i fosfor.

Uz svu svoju raznolikost, tlo je ograničen, dragocjen resurs. Proizvodnja 5 cm tla može trajati 1.000 godina. Samo plodno tlo nas može dugoročno hraniti i poslužiti kao osnova za prirodu.

Organizmi koji mogu živjeti u 1 kvadratnom metru zdravog tla, dubine 30 centimetara:

60,000,000,000 bakterija
1,000,000,000 gljivice
500,000,000 protozoe
10,000,000 nematode
1,000,000 alge
150,000 grinje
100,000 springtails
25,000 bijeli lonac
200 kišne gliste
200 larvi muhe
150 stonoga
100 beetles
50 woodlice
50 pauka
50 puževa

Zdravo tlo: zaštita klime pod zemljom

Tlo i klima utiču jedno na drugo. Stručnjaci pretpostavljaju da klimatske promjene ubrzavaju procese degradacije tla, što rezultira povećanim curenjem CO2 iz tla. To znači da oslobađanje CO2 povećava globalno zagrijavanje. Međutim, aktivnost organizma u tlu ovisi o mnogim drugim faktorima, kao što su dostupnost vode i hranjivih tvari, što otežava predviđanje. Jedno je jasno: zdrava tla su bolja u skladištenju CO2, što nas približava postizanju ciljeva zaštite klime.

Ali pesticidi, umjetna gnojiva i teška poljoprivredna mehanizacija oštećuju tlo, uzrokujući oslobađanje tona stakleničkih plinova. Intenzivna obrada tla razgrađuje glineno-humusne komplekse, izlažući i razgrađujući organsku materiju koju sadrže. Također uzrokuje da više kisika ulazi u tlo, stimulira mikroorganizme u tlu i čini ih aktivnijim u nepovratnoj preradi vrijednog humusa u CO2. Smanjenje nivoa vode na vlažnim livadama radi stvaranja obradivog zemljišta slabi tlo. Tada mikroorganizmi brzo razgrađuju zalihe ugljika u tlu.

Procijenjene globalne zalihe ugljika:

38,000 milijardi tona u okeanima.
2,700 milijardi tona u tlu.
780 milijardi tona u atmosferi.
575 milijardi tona u vegetaciji.

Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) pripisuje 31 posto emisija stakleničkih plinova direktno poljoprivredi i promjeni korištenja zemljišta.

Trenutna situacija: tla u opasnosti

Na prvi pogled, šaka zemlje ne izgleda mnogo. Smeđi komadi, nekoliko kamenčića, možda ostaci korijena i, ako imate sreće, glista koja se vrti u njemu. Ali koliko je tlo zdravo – dom bakterija, buba i dosta drugih stvorenja?

Koliko je tlo zdravo?

Da bismo ocijenili zdravlje tla, trebali bismo razmisliti o tome šta je kišnim glistama i drugim teškim radnicima pod zemljom potrebno za dobar život. Prvo, treba im nešto za jelo tijekom cijele godine: vole biljke, biljne ostatke, pa čak i kompostirani stajnjak. Ne vole otrove ili kada im je dom okrenut naopačke ili zbijen. Oranje zemlje može dovesti do mešanja vertikalno raspoređenih slojeva zemlje. Odjednom površini nedostaje hrana, što izgladnjuje razlagače smeća poput puževa, stonoga, buba i uši.

Samo u Njemačkoj postoji oko 46 različitih vrsta glista. Na poljima koja se intenzivno obrađuju samo je nekoliko vrsta aktivno. Ostali ne mogu preživjeti u golom, osiromašenom tlu, bilo u vrtu ili polju. To znači da ne mogu obavljati svoj središnji zadatak kao aeratori tla i zaštitnici od poplava.

45 procenat evropskih tala pokazuju gubitke u kvalitetu, što je dokazano niskim sadržajem organske materije.
Prema projekcijama, 60.000 do 400.000 metričkih tona mikroplastike sleti na evropska polja svake godine. Oni se šire sa nekoliko stotina hiljada metričkih tona kanalizacionog mulja.
70,000 kvadratnih kilometara tla u Baltičkom moru smatra se biološki mrtvim. Uzrok: Višak azota i fosfora iz poljoprivrede.

Degradirano ili mrtvo tlo

Evropsko tlo je pod stresom. Njena vitalnost jenjava zbog hemijskih đubriva i sprejeva, prekomerne upotrebe i erozije. Tehnički izraz za ovo je degradacija tla. Prema FAO-u, Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, većina tla ima sadržaj humusa između 2 i 10 posto. Koristimo ovaj tanak sloj kao da je nepresušan izvor – gubimo preko 20 milijardi tona plodnog tla svake godine.

Samo tlo želi biljni pokrivač, ali ljudi su uskratili ovu zaštitu, izlažući ogromne dijelove neplodnog poljoprivrednog zemljišta vjetru i vodi. One erodiraju tlo, otpuhuju ili ispiraju plodni sloj u velikim oblacima prašine.

Uticaji degradacije tla

U drugim područjima ljudi grade i zatvaraju zemlju, nepovratno uništavajući tlo. Prekomjerna ispaša i krčenje šuma također oštećuju tlo. Degradirano tlo više ne može ispunjavati svoje višestruke funkcije. Gubi sposobnost da apsorbuje kišnicu i kanališe je u zemlju. Iz godine u godinu slušamo o uticajima u medijima: Nivo podzemnih voda tone.

2,000 milioni hektara tla su pogođeni degradacijom uzrokovanom ljudskim djelovanjem širom svijeta.
970 milion tona plodnog tla se ispere jakim kišama u EU svake godine.
¼ svjetskog zemljišta koje se prvobitno koristilo za poljoprivredu ozbiljno je oštećeno ili devastirano.
4 miliona hektara, uglavnom u zemljama Mediterana i Istočne Evrope, pogođeno je zaslanjivanjem tla.
Svakog dana se samo u Njemačkoj 60 hektara neizgrađenog zemljišta pretvara u površine za stanovanje i puteve – to je skoro 31.000 fudbalskih terena godišnje.

Industrijska poljoprivreda: prekomjerno korištenje tla

Bujne zelene livade, talasasta polja žita, veličanstvene stabljike kukuruza i žuta repica dokle pogled seže: prizor je očaravajuć. Ali izgled je varljiv: bujnost polja ne govori ništa o stanju njegovog tla pod zemljom. Poljoprivredno zemljište je odavno prestalo da bude temelj za zdrav rast biljaka bogat nutrijentima. To je zato što industrijski poljoprivredni sistemi ne koriste održive metode već sintetičke agense. Pesticidi su zamijenili prirodnu kontrolu štetočina bakterijama u tlu i glistama. Prirodno recikliranje hranljivih materija zamenjeno je veštačkim đubrivima. Monokulture, oranje i gnojidba mogu povećati prinose usjeva u kratkom roku, ali zdravlje tla i plodnost trpe dugoročno. Tlo se postupno razgrađuje u običan supstrat.

Na Zemlji postoji oko 1.400 miliona hektara obradive zemlje.
10 milion hektara vrijednog poljoprivrednog zemljišta se gubi svake godine.
16.7 milion hektara zemlje se koristi za poljoprivredu u Nemačkoj.
7.8 posto od toga je organski uzgojeno.

Tekst preuzet sa: weleda.ba