Ishrana je jedan od najznačajnijih faktora za pravilan rast i razvoj svakog djeteta. Hrana mora sadržavati potrebnu energiju, bjelančevine, vitamine i minerale.
Nakon navršene prve godine života djeca mogu jesti raznovrsnu hranu, ali često se desi da žele samo određenu vrstu hrane. Čulo okusa kod male djece je osjetljivije nego kod odraslih, pa im neke vrste hrane u tom periodu ne prijaju.
Nepravilnosti u ishrani koje se ponavljaju od djetinjstva utiču na zdravlje u odrasloj dobi. Djeca koja ne unose dovoljne količine nutritivno vrijedne hrane u organizam, rastu znatno sporije i sklonija su infektivnim oboljenjima. Gojaznost je važan faktor rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti u kasnijoj dobi (šećerna bolest, srčane bolesti, povišen krvni pritisak), kao i faktor rizika za nastanak psihičkih poremećaja, naročito u periodu adolescencije.
Zbog toga se ishrani poklanja izuzetna pažnja, naročito u periodu od prve do pete godine života.
Promoviranje zdrave (pravilne) ishrane i formiranje pravilnih navika, počinje u porodici. Roditelji su prva karika u lancu odgovornih za formiranje zdravih prehrambenih navika djece. To znači da roditelji treba da brinu o odabiru i ponudi odgovarajućih količina raznovrsnih namirnica, vode računa o redovnom režimu ishrane i nastoje da obroci budu i prilika za okupljanje porodice u ugodnoj i smirenoj atmosferi.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Namirnice koje spadaju u ovu grupu su:
• Mlijeko
• Jogurt
• Razne vrste sira, mliječnih namaza
• Puter, margarin
• Mlaćenica
• Mlijeko u prahu
• Deserti pripremljeni od mlijeka (npr. sladoled)
Koje važne hranljive materije obezbjeđuju ove namirnice?
Kalcijum, bjelančevine, vitamin D, vitamine B kompleksa.
Naučite vaše dijete da svakodnevno konzumira mlijeko i mliječne proizvode, jer su oni važni za izgradnju kostiju i održavanje njihove čvrstoće. Naročito je važno kod male djece stvoriti naviku pijenja mlijeka, jer će tu naviku vjerovatno zadržati i kao odrasle osobe. Ako mislite da vaše dijete možda ne podnosi laktozu ili ima neki vid alergije na mlijeko, obavezno ga odvedite ljekaru. Djeca od tri godine mogu konzumirati mlijeko i mliječne proizvode sa nižim sadržajem masnoće. Mlijeko koje ima 2,0% sadržaj masnoće ima istu količinu kalcija i vitamina D kao punomasno mlijeko, ali manje zasićenih masnoća i kalorija. Zasićene masti utiču na povećanje nivoa holesterola u krvi. Djeci nemojte davati nepasterizovano (sirovo) mlijeko, niti mliječne proizvode pripremljene od ovog mlijeka. Ona trebaju svakodnevno konzumirati mlijeko i mliječne
proizvode, međutim prevelika količina ovih namirnica nije preporučljiva, jer ostavlja manje mjesta za druge važne namirnice.
Savjeti koji će pomoći da vaša djeca svakodnevno konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode:
• Ako vaše dijete neće da pije mlijeko, pokušajte sa dodavanjem zobenih, pšeničnih, kukuruznih pahuljica ili sušenog voća, ili mu pripremite toplu čokoladu;
• Prilikom pripreme krem juha, koristite mlijeko sa manje masnoće;
• Kao međuobrok ponudite djetetu voćni jogurt ili frape;
• Neka jogurt ili pavlaka budu sastojak vašeg umaka za povrće;
• Za desert pripremite puding, sutlijaš ili sladoled;
• Kuhanom varivu dodajte naribani sir sa manjim sadržajem masnoće;
• Od isjeckanih komadića više vrsta sira napravite na tanjiru nasmiješeni lik, djeca će ga tako vrlo rado pojesti;
• Mlijeko i mliječne proizvode držite u frižideru, a ako su stajali na visokoj temperaturi više od dva sata, nisu za konzumiranje, posebno kada su u pitanju mala djeca;
• Ako dijete zbog nepodnošenja laktoze ne smije piti mlijeko, odaberite mlijeko i mliječne proizvode bez laktoze, jer je djeci neophodan kalcijum kojeg najviše ima u ovoj vrsti namirnica;
• Ako je dijete alergično na mlijeko i mliječne proizvode kalcijum se može nadoknaditi iz drugih namirnica – npr. konzervirana riba (sardine, skuša), soja i drugi proizvodi od soje (tofu, sojino mlijeko, sojin jogurt), žitarice i proizvodi od žitarica, grah, kupus, repa, kelj, keleraba itd
Prim. Dr Zagorka Vidović, specijalista pedijatar
