Pojavni oblici kliničke slike koje se danas prepoznaju kao alergijske bolesti opisane su prije više stotina godina, međutim tek u dvadesetom vijeku je uočena povezanost imunološkog poremećaja u organizmu i pojave alergije. Kako alergija nije bolest isključivo organskog sistema, već posljedica imunološkog poremećaja, može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Kod odraslih osoba česte su alergije na školjke, račiće, kikiriki, grahovice, a kod djece alergija se manifestuje i na „uobičajene” naminice – jaje i mlijeko. Odrasle osobe mogu dugo nositi alergije, a kod djece one mogu trajati nekoliko godina da bi se potom potpuno ili djelomično izgubile.
Naš odbrambeni (imunološki) sistem se bori protiv neželjenih, stranih materija stvaranjem antitijela. Alergije nastaju kad organizam određene bezopasne materije prepozna kao „napadače” – alergene. Tada imunološki sistem producira antitijela – imunoglobine E/IgE/ koji se vežu na posebne odbrambene ćelije mastocite.
U toj reakciji antigen (alergen) – antitijelo, mastociti otpuštaju materiju histamin koja je odgovorna za pojavu simptoma alergije.
Prema tome, alergija se može smatrati neodgovarajućim ili izmijenjenim odgovorom/reakcijom preosjetljivosti/ na materije iz okoline. Alergeni su, shodno tome, materije koje će imunološki sistem kod osoba sklonih alergijama prepoznati kao strane i štetne.
U pojavi alergija kod djece, veliku ulogu ima naslijeđe, pa ako je jedan od roditelja bio alergičan, vjerovatnoća pojave alergije kod djeteta je 25 posto, a ako su oba roditelja, vjerovatnoća se penje na 75 posto. Zapravo, radi se o genetskoj predispoziciji za stvaranje povećanih količina alergološkog imunoglobina – IgE.
Kolika je učestalost alergija?
Broj osoba koje imaju alergijske manifestacije raste. Računa se da jedna petina ukupne populacije ima povišene količine IgE, pa prema tome i sklonost organizma da reaguje alergijski. Posebno zabrinjavajuće su alergijske bolesti djece, a sve se može donekle dovesti u vezu sa urbanizacijom, aerozagađenjem, procesuiranjem hrane, koja sve više postaje tehnološko dostignuće, a sve manje dar prirode. U zadnjih 20 godina pojavljivanje alergije se udesetostručilo. Okolnosti u kojima djeca rastu i razvijaju se u ranom djetinjstvu, uključujući ishranu, igraju važnu ulogu u razvoju alergijskih bolesti.
Najčešće alergije na hranu
Reakcija probavnog sistema: povraćanje, mučnina, proliv, grčevi, zatvor, slabiji napredak na težini.
Kožne reakcije: atopijski dermatitis, crvenilo, osip, svrbež, urtikarije, jako bljedilo kože.
Reakcije disajnih organa: kihanje, kašalj, curenje nosa, svrbež i crvenilo vrška nosa, otežano disanje, astma.
Oralni alergijski sindrom: pečenje i svrbež jezika, otok jezika, usnica, nepca.
Reakcije na očima: crvenilo, otok očnih kapaka, suzenje.
Reakcije na centralnom nervnom sistemu: nemir, razdražljivost, pospanost.
Alergeni iz hrane
Nutritivni alergeni su po hemijskom sastavu najčešće bjelančevine. Gotovo 90 posto svih alergijskih reakcija izazivaju bjelančevine kravljeg mlijeka, jaja, kikiriki, pšenica, soja, riba, školjke, te orašasti plodovi. Najčešće alergije dojenčadi i male djece su izazvane proteinima mlijeka i javljaju se u oko 25 posto dojenčadi i djece do druge godine života. To je posljedica činjenice da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dijete dolazi u kontakt.
Ova preosjetljivost na kravlje mlijeko najčešće nije trajnog karaktera, pa oko 85 posto djece kod kojih je dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje manifestovati alergiju do treće godine života i može kasnije konzumirati kravlje mlijeko i mliječne proizvode.
Kod djece je također češća alergija na jaje nego kod odraslih, prije svega na bjelance. Među čestim alergenima nalaze se ribe i školjke. U našem podneblju rijetko je alergija na kikiriki, ali se može javiti kao unakrsna alergija uz preosjetljivost na mahunarke (grašak, grah, leća,soja). Kada je u pitanju povrće, pored mahunarki dosta su zastupljene alergije na celer, mrkvu, paradajz, rijetko na krompir.
Među voćem, najučestalija je alergija na agrume i jagode, rjeđe na breskve i mandarine. Alergijske reakcije na orašaste plodove najčešće se javljaju na lješnike, orahe, bademe i sjemenke suncokreta.
Rijetka je alergija na meso, ali se najčešće javlja na teletinu i piletinu. Ove se životinje češće liječe penicilinima i drugim lijekovima, zbog čega je to ustvari alergija ne lijek, prije nego na proteine mesa.
Aditivi u hrani: Pored uobičajenih alergija na hranu, tj. pojedine vrste namirnica, postoje i alergije na aditive u hrani – konzervansi i boje. Tako su poznate alergije na žutu boju (tartrazin) koja je povučena iz upotrebe, a inače je korištena za bombone i lizalice. Konzervansi – sulfiti su također povučeni iz upotrebe radi izazivanja snažnih alergija na disajnom sistemu, a korišteni su u slatkim pićima, džemovima i kolačima.
Kako djetetu smanjiti rizik od alergija?
Dojenje na majčinim prsima štiti dojenče od alergija, smanjujući rizik od reakcija preosjetljivosti. Djeca koja isključivo doje u prvim mjesecima života manje su izložena potencijalnim alergenima. Prerano uvođenje dohrane drugim vrstama namirnica uvećava rizik za alergiju upravo na tu namirnicu. S druge strane, majčino mlijeko u prvim danima sadrži imunoglobuline koji naseljavaju bebin probavni sistem, formirajući snažnu zaštitu od dejstva alergena.
Važno!
Ishrana majčinim mlijekom pored svih drugih značajnih prednosti je najbolji način izbjegavanja alergija na kravlje mlijeko. Ukoliko dijete ne doji, dobar izbor za ishranu predstavlja hipoalergena mliječna dojenačka formula koja omogućava pravilan rast i razvoj. Prilikom dohrane dojenčeta sa rizikom ili manifestnom alergijom treba koristiti isključivo slabo alergene namirnice, u dogovoru sa pedijatrom. Sedmično uvoditi samo jednu novu namirnicu i postepeno proširivati jelovnik.
Napomena za trudnice i dojilje: Nema čvrstih dokaza da posebna ishrana u trudnoći i dojenju utiče na alergije kod djece, ali neka istraživanja ukazuju da određene prehrambene navike majke imaju veze sa učestalošću alergije kod djece. Npr. jedna je studija utvrdila da su djeca čije su majke svakodnevno jele orašaste plodove imale za 50 posto veći rizik za alergije od djece majki koje nisu imale tu naviku. U svakom slučaju zdrava, uravnotežena ishrana majki, bez pretjerivanja u bilo čemu, povoljno djeluje na zdravlje djeteta.
Liječenje alergija
Najefikasniji način liječenja je izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju, odnosno eliminaciona dijeta koja služi za dijagnozu i za terapiju. Pri tome se vodi dnevnik ishrane i pojave simptoma alergije. Kod većine beba stanje se popravlja već za 5-7 dana. Da bi se u potpunosti odstranili tragovi hrane koja izaziva alergiju potrebno je i do dvije sedmice.
Nakon što se identificira namirnica koja izaziva alergiju, djetetu se daju namirnice koje najrjeđe izazivaju alergiju. Eliminaciona dijeta mora biti ograničena na 10-14 dana, jer bilo kakva dijeta kod djece može izazvati poremećaj zdravlja.
Dragi roditelji!
Kako biste izbjegli rizike od alergijskih poremećaja kod vaše djece, posebno ako u porodici ima alergičara, zapamtite:
- temeljno pravilo za prevenciju alergija je dojenje na majčinim prsima
- postepeno uvođenje kvalitetnih namirnica u dohranu djeteta
