Šta na osnovu dugogodišnjeg rada i iskustva možete poručiti našim čitaocima kako se izboriti sa brojnim problemima i očuvati mentalno zdravlje?
U knjigama koje sam proučavao tokom dugogodišnjeg školovanja navodi se da problema sa mentalnim zdravljem ima svaki četvrti čovjek. Iz iskustvu koje ja imam, mišljenja sam da je taj procenat populacije dosta veći. Nikada nije bilo više zanimacije i dostupnosti informacijama kao sada, uključujući TV i internet, a sa druge strane sve je više dosade i stresa. Sva ova dešavanja na prostoru Balkana iz prošlosti su dala svoj doprinos, a zatim i teška ekonomska situacija. Sve su to uzroci mnogih mentalnih poremećaja. Stres koji je svakodnevno pristutan dugoročno se kod mlađih osoba manifestuje agresivnim ponašanjima, kod osoba srednje dobi anksioznošću, a kod osoba u trećem dobu depresivnim simptomima. Ljudi treba da budu svjesni da je ljudsko biće cjelina i da zapostavljanje fizičke aktivnosti direktno utiče na psihičko stanje, koje je sada preopterećeno sa prevelikom količinom nepotrebnih informacija. To izaziva disbalans između fizičkog i psihičkog stanja i vodi u poremećaj.
Zašto ste izabrali psihijatriju kad ste odlučivali o specijalizaciji?
Uvijek sam prihvatao izazove i stvari od kojih svi bježe. Sam sam tražio i dobio specijalizaciju za koju smatram da mi je uvijek bila potajno u srcu.
U poslu koji obavljam dajem svoj maksimum i mislim da sam donio pravu odluku. To mogu da potvrde moji pacijenti, možete ih pitati.
Da li je tačno da psihijatri imaju svoje psihijatre? I mogu li psihijatri jasno odvojiti posao od svog privatnog vremena?
Kolege koje se bave psihoterapijom imaju seanse sa kolegama, na kojima razgovaraju o temama vezanim za seanse sa svojim klijentima. Posao i privatno vrijeme naravno da se može odvojiti, mada je u našoj sredini stigmatizacija velika kako prema ljudima koji imaju mentalnih problema, tako i prema psihijatrima.
Radite izuzetno zahtjevan posao koji uključuje svakodnevnu pomoć ljudima, a i pored toga ste politički aktivni u svojoj sredini. Zašto ste se odlučili na politički angažman?
Nisam više mogao pasivno da posmatram kako sredina u kojoj živim stagnira. Mnogo je znanja koje se ne primjenjuju u svakodnevnom životu i mnogo prilika koje se ne iskorištavaju. Ljudi bi trebali malo više voljeti mjesto u kojem žive, napraviti ga zdravijom i uređenijom sredinom. Moramo razmišljati o budućim generacijama i zapitati se šta im to ostavljamo? Smatram da mogu, svojim znanjem i iskustvom u radu, dati doprinos u sistemskom rješavanju problema koji nas svakodnevno opterećuju.
Dr. Slobodan Nogo, specijalista psihijatrije
