Dezodoranse koristimo svi i to uglavnom svakodnevno. Postali su sastavni dio svakodnevnog rituala, nakon kupanja ili tuširanja. No, jesu li oni naši saveznici ili naši ljuti neprijatelji koji uzrokuju hronične bolesti?
Ljetne vrućine pred nas stavljaju nemali estetski problem – pojačano znojenje a sa tim i mokre mrlje ispod pazuha pa i neugodan miris. Upravo u ovom periodu još predanije tražimo sredstvo koje će najuspješnije neutralizirati znojenje. Sa druge strane sve češća su upozorenja o štetnim uticajima hemikalija koje se nalaze u dezodoransima i antiperspirantima. Mnogi će pretpostaviti da je to jedno te isto. Ipak, dezodorans je preparat koji ne utiče na znojenje, njegova funkcija je da zaustavi razvoj bakterija i iza sebe ostavi mirisnu notu, dok antiperspirant sprječava znojenje zatvarajući pore i to uz pomoć hemikalija. Antiperspiranti kao i dezodoransi mogu imati loše posljedice za zdravlje.
Antiperspiranti smanjuju nivo izlučivanja znojnih žlijezda, tačnije zatvaraju pore uz pomoć aluminijevih soli, cinka ili cirkonija. Mnoge aluminijeve soli djeluju iritirajuće i nadražujuće, što rezultira crvenilom i upalom kože. Ako su u spreju, ne preporučuje se njihovo udisanje jer dugotrajnom upotrebom mogu izazvati oštećenje pluća, zbog toga ih pronalazimo u stikovima, gelovima i roll-onima. Znojne žlijezde su raspoređene po cijelom tijelu i već sa rođenjem počinju lučiti znoj. Znojenje je jako važan faktor u održavanju naše tjelesne temperature. Kada se temperatura tijela poveća npr. zbog povećane tjelesne aktivnosti, aktivira se centar za termoregulaciju, tijelo šalje signal do znojnih žlijezda koje automatski povećaju lučenje znoja. Ukoliko bi cijelo tijelo premazali antiperspirantima nastupila bi smrt zbog pregrijavanja. Znoj sam po sebi nema mirisa. Neprijatan miris nastaje zbog aktivnosti bakterija koje znoj razgrađuju kao i zbog odumrlih ćelija sa površine kože. Redovna upotreba antipersiranata ispod pazuha, naročito odmah nakon brijanja, povezuje se sa sve prisutnijim problemom današnjice, rakom dojke. Američka istraživanja su pokazala da je među oboljelim od ove opake bolesti sve više žena koje su antiperspirante počele koristiti u 16. godini. Jedno neoficijelno pravilo glasi da kožu 12h nakon brijanja ne bi smjeli izlagati dezodoransima ili antiperspirantima. Brijanjem, kao najčešćim načinom uklanjanja neželjenih dlačica ispod pazuha, nastaju na koži mikroranice kroz koje molekule štetnih hemikalija najbrže prodiru u tijelo. Pored aluminijevih soli jednako štetni i opasni su parabeni. Često korišteni u kozmetičkim proizvodima kao konzervansi, oponašaju hormon estrogena, dakle narušavaju hormonalnu ravnotežu što povećava rizik od pojave karcinoma dojke ili kože. Nedavna istraživanja, u kojima su proučavani uzorci tkiva grudi, pokazala su prisutnost parabena. Najveća koncentracija parabena nalazi se u šamponima, gelovima za tuširanje, lakovima za kosu ali i dezodoransima.
Ipak najbolje oružje protiv neprijatnih mirisa su voda, svakodnevno kupanje kao i dezodoransi na prirodnoj osnovi bez navedenih štetnih hemikalija.
PREPORUKA: Često nismo ni svjesni što koristimo kada biramo sredstva protiv znojenja, stoga je osim učinkovitosti proizvoda iznimno važan i njihov sastav. Kada slijedeći put posegnete za zanimljivim pakovanjem ili neobičnim mirisom nekog dezodoransa pažljivo pročitajte sastojke na deklaraciji. Izbjegavajte one koji sadrže aluminijeve soli, triklosan, propilen glikol, parabene itd.
