Atopijski dermatitis je često povezan sa drugim atopijskim bolestima kao što su bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa), te alergijski konjunktivitis (alergijska upala sluznice očiju). Veoma važan i najzamorniji simptom bolseti je svrbež.
Pad imuniteta i stres su također važni provocirajući faktori, dok je pojava simptoma često sezonskog karaktera, jer se atopijski dermatitis ponavlja u proljeće i jesen.
Uspješno liječenje se sastoji od općih mjera prevencije, higijene i njege kože, prepoznavanja okidača i njihove eliminacije, kao i protuupalne terapije.
Atopijski dermatitis (stari naziv je neurodermatitis) je hronična upalna recidivirajuća kožna bolest koja se najčešće javlja u djetinjstvu. Dominantne odlike su svrbež i suhoća kože. Tačan uzrok bolesti nije poznat, ali se zna da nastaje kod osoba sa tzv. atopijskom konstitucijom, odnosno, nasljednom sklonošću za alergijske reakcije na različite materijale iz okoliša. Najčešći alergeni su inhalacijski alergeni (kućna prašina, pelud, perje), alergeni iz hrane (jaja, ribe, mlijeko), te iritansi (sapuni, deterdženti). Atopijski dermatitis je često povezan sa drugim atopijskim bolestima, kao što su: bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa), alergijski konjunktivitis (alergijska upala sluznice očiju). Roditelji ili srodnici često imaju neku od ovih bolesti. Kod većine pacijenata postoji sklonost stvaranju visokog titra IgE antitijela. Za pacijente sa normalnim vrijednostima IgE se smatra da je oštećena funkcija barijere kože primarni razlog nastanka bolesti. Za razliku od pacijenata sa povišenim vrijednostima IgE, kod pacijenata sa normalnim vrijednostima IgE alergijski testovi su negativni.
Promjene na koži
Promjene na koži se veoma razlikuju kod dojenčadi, odrasle djece i odraslih. U dojenačkoj dobi u prvim mjesecima života, promjene se lokaliziraju na glavi i gornjim partijama tijela: na obrazima, čelu i bradi simetrično se nalaze eritematozne površine sa mjehurićima, vlaženjem i krastama. Sve to podsjeća na ekcem i otuda i naziv dječiji ekcem. Zbog svrbeža se uvijek vide znakovi češanja, odnosno grebanja, u vidu linearnih krasta. Svrbež može biti tako intenzivan da onemogućava spavanje., azbog grebanja, ali i slabijeg imuniteta, koža se često inficira bakterijama, virusima ili gljivicama. Kako dijete odrasta promjene se sve više suše i spuštaju u pregibe na vratu i oko velikih zglobova. Koža na zahvaćenim dijelovima zadebljava, ljušti se i naglašen je kožni crtež (lihenifikacija). Kod osoba u odrasloj dobi žarišta su isušena, lihenoficirana, a nalaze se na pregibima, zadnjoj strani vrata, te oko očiju i oko genitalija. Promjene se mogu proširiti na cijelu površinu kože (dermatitis atopica generalisata) i tada je koža suha i gruba, odebljana i sivkaste boje.
Razvoj bolesti
Tok bolesti je hroničan, a periodi razbuktavanja i smirivanja se smjenjuju. Razbuktavanje simptoma, sa promjenama na koži i svrbežom, je obično povezano sa različitim provokativnim faktorima (okidači), koji obično dolaze iz okoline. Neki od tih okidača mogu biti sapuni, deterdženti, učestalo pranje “tvrdom” vodom, grinje iz kućne prašine, polen, infekcije, hladna i vlažna klima itd. Na sreću, kod većine pacijenata dolazi do smirivanja promjena oko puberteta, a kod manjeg broja oboljelih hroničan recidivirajući tok se održava tokom cijelog života.
Uspješno liječenje atopijskog dermatitisa se sastoji od opštih mjera prevencije, higijene i njege kože, prepoznavanja okidača i njihove eliminacije, kao i protuupalne terapije. Vrlo je važno roditeljima pacijenta ili pacijentu objasniti prirodu bolesti i važnost režima njege kože.
Preporučuje se izbjegavanje kontakata sa vunom i sintetikom, pretopljavanje bilo odjećom ili pregrijavanjem prostora, kontakata sa perjem ili kućnom prašinom, kao i zadimljenih prostora. Također, proporučuje se izbjegavanje namirnice koje izazivaju iritaciju, poput citričnog voća (agrumi), paradajza, kečapa, čokolade, orašastog voća, morskih plodova (ribe, rakovi, školjke).
Prevencija
Pravilna njega kože je od iznimne važnosti. Preparati za higijenu, poput sapuna i šampona, moraju biti blagi i pH neutralni.Poželjno je da voda bude mekana (kišnica ili destilirana voda). Redovno primjenjivati preparate za hidrataciju i zamašćivanje kože, pa i onda kada nema izraženih simptoma na koži. Emolijentna, neutralna sredstva za njegu kože (kreme, masti, emulzije) imaju vrlo važnu ulogu u poboljšanju zaštitne barijere kože i smanjenju gubitka vode iz kože, kao i u smanjenju suhoće i svrbeža. Ova sredstva imaju blag protuupalni učinak i smanjuju potrebu za primjenu kortikosteroidnih krema. Danas na tržištu postoje brojni preparati namijenjeni za higijenu i njegu kože kod atopijskog dermatitisa. Korisno je umjereno sunčanje, boravak na moru i visokim planinama, gdje ima manje potencijalnih alergena.
Kortikosteroidne kreme se ne mogu izbjeći u akutnim periodima, ali one se primjenjuju kratko, na malim površinama i uvijek pod kontrolom dermatologa. Imunoterapija, antihistaminici, sredstva za smirenje i antibiotici su, također, samo u domeni doktora.
Prof. Dr Tanja Knor
