Istraživanja pokazuju da postoje mnogi upalni faktori odgovorni za atopijski dermatitis, ali najčešći od njih je prekomjerna aktivacija limfocita, monocita, makrofaga, eozinofila i mastocita. Atopijski dermatitis je hronična i rekurentna upalna bolest kože praćena jakim svrbežom, karakterističnim lezijama i lokalizacijom. Tokom njegovog trajanja javljaju se periodi sa intenzivnijim i period sa blažim simptomima. Vrijedi naglasiti da je atopijski dermatitis i genetski uslovljena bolest. Dakle, ako su roditelji imali ili imaju atopiju, postoji velika vjerovatnoća da će i dijete razviti simptome atopijskog dermatitisa.

Atopija kod dece

Nedavna istraživanja su pokazala da T-limfociti dobijeni iz krvi pupčane vrpce fetusa, kako od atopičnih tako i od neatopičnih majki, od 6. mjeseca gestacije pokazuju reaktivnost na hranu i inhalatorne alergene. Ovo ukazuje na činjenicu da je imuni sistem fetusa ranije dolazio u kontakt sa ovim alergenima, verovatno preko placente. Samo posjedovanje specifičnih IgE antitijela iz fetalnog perioda nije determinanta razvoja bolesti, već je samo odgovorna za povećanje rizika od atopije.

Kod dojenčadi, prve lezije ekcema obično se pojavljuju na obrazima i vlasištu. Češanje, koje obično počinje nekoliko sedmica kasnije, dovodi do stvaranja erozija sa krastama. Rani početak atopijskog dermatitisa najčešće se javlja bez uočljivog, povećanog IgE posredovanog odgovora na dotični agens. Neka djeca, većinom djevojčice, nikada ne razviju ovu osjetljivost. Početni mehanizmi za izazivanje dermatitisa kod pacijenata sa AD nisu poznati. U djetinjstvu, lezije zauzimaju područje zglobnih fleksija, potiljka i dorzalnih površina udova. U dobi od 12 godina najkarakterističnije lezije su simetrično locirane na koži lica, vrata, ramena i kukova, u gornjem dijelu grudnog koša i na rukama. Koža postaje crvena, dolazi do zadebljanja i potamnjivanja kože i epiderme, produbljivanja brazdi i mrlja kože (lihenifikacija), pojavljuju se erozije, poprečne pukotine, kraste i jak svrab.

Atopija – simptomi

Karakteristične karakteristike atopijskog dermatitisa uključuju hroničnu, ponavljajuću upalu, disfunkciju dermalno-epidermalne barijere, pogoršanje stanja suhe kože i preosjetljivost na hranu i alergene iz okoline izazvane IgE antitijelima. Histološke karakteristike akutnih ekcemskih mrlja i plakova su intercelularni edem epiderme (spongioza) i izrazita perivaskularna infiltracija limfocita, monocita, makrofaga, dendritskih ćelija i pojedinačnih eozinofila u dermisu. U subakutnim i hroničnim žarištima bolesti, epiderma je zadebljana.

Ljeti se stanje kože osoba oboljelih od atopije značajno poboljšava zbog smanjene vlažnosti zraka i mogućnosti nošenja lagane, prozračne odjeće. Sunce veoma pozitivno utiče na kožu, ali sa sunčanjem ne treba pretjerivati, jer takođe može da je isuši, što će rezultirati recidivom ili pogoršanjem bolesti. Tokom dana kožu treba dobro zaštititi kremom sa visokim zaštitnim faktorom. Treba se sjetiti i sistematskog vlaženja kože i nastaviti primjenu emolijenata kao bitan element u liječenju atopije. Zbog stalne spremnosti za razvoj upale, potrebno je provoditi odgovarajuće postupke njege kako u periodima remisije tako I u periodima pogoršanja dermatološkog stanja. Redovno kupanje i upotreba odgovarajuće emulzije kod atopije, kao što je Latopic emulzija, od presudne je važnosti jer pomaže u čišćenju kože od ljuskica, krasta ili ostataka lokalnih lijekova. Takođe vam omogućuje da djelimično uklonite bakterije sa površine kože.

Pročitajte i tekst prof. Dr Tanja Knor na temu atopijskog dermatitisa.