Svjetski dan srca obilježava se 29. Septembra svake godine, sa ciljem podizanja svijesti o prevenciji kardiovaskularnih oboljenja. Povodom ovog datuma razgovarali smo sa Mr.sci.dr. Nehru Mačkić, internista-kardiolog.
1. Koliko ljudi na našem podneblju tradicionalno vode brigu o svom srcu?
Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu. U Evropi godišnje umire oko 4 mil. ljudi, što čini 45% svih umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su kardivaskularne bolesti uzrok smrti kod 50% žena i 40% muškaraca.
Na našem podneblju je slična situacija mada nemamo pouzdanih statističkih podataka, niti uvezan sistem što regionalnih, što lokalnih nivoa društvenih zdravstvenih ustanova i privatnih ambulanti.
2. Da li su u posljednjih nekoliko godina ljudi u BiH više osviješteni kada je u pitanju prevencija srčanih bolesti i očuvanje zdravlja uopšte?
Naša populacija je u posljednjih desetak godina jako izmijenila način i stil života u pozitivnom smislu nego što je to bilo ranije. Sve više ljudi pazi šta jede, bave se fizičkim aktivnostima, informisani su, zdravstveno educiraniji i što je najvažnije – sve više mladih ljudi vidim u ordinacijama koji se žele pregledati, a da nemaju nikave tegobe. To nam govori u prilog da ipak mlađi ljudi vode brigu i da žele ostati zdravi i na vrijeme prevenirati bolesti nego što je to bio slučaj prije 10 godina i ranije. Mnogi posjećuju fitness centre, imaju manje prostorije za vježbanje u kućnim uslovima, šetališta na planinama su puna što nam je znak da ljudi počinju drugačije razmišljati o zdravlju i prevenciji.
3. Zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu i radu sa velikim brojem pacijenata, kakav je Vaš utisak o učestalosti srčanih oboljenja na našem podneblju i da li pratimo svjetske trendove povećanja broja oboljelih od KV bolesti?
Obzirom na raniji period mog rada recimo prije 15 ili 20 godina imao sam ergometrijske testove samo kada su bile stroge indikacije kao i nalaz ehokardiografije. Sada pacijenti masovno traže test opterećenja, ehokardiografiju, nalaz lipida kao i gastroenterološku dijagnostiku, iako nemaju nikakvih tegoba, ali su pročitali da se mora poslije 50-te godine jedanput uraditi gastroenterološki pregled a ranije i kardiovaskularni ne samo kada imaju tegobe nego i preventivno. To je dokaz da ljudi čitaju, zdravstveno se prosvjećuju, na razne načine dolaze do informacija o zdravlju i onda i sami žele da to provjere.
4. Kako da zaštitimo svoje srce, a posebno kako da preveniramo razvoj srčanih bolesti kod djece i mladih?
Srce počinje kucati nakon tri sedmice od začeća i u prosjeku do 70 godina života uradi 2.5 biliona otkucaja. Kako ga zaštiti, a da i dalje bude zdravo?! Naravno teško. Zato postoji niz faktora koji ga sprječavaju da bude zdravo, a to su: povišeni tlak na prvom mjestu, povišeni lipidi, pretilost, dijabetes, pušenje, stres, inaktivnost što sve možemo promijeniti načinom i stilom života i promjenama životnih navika. Jedino ne možemo izmjeniti pozitivnu porodičnu anamnezu o kardiovaskularnim bolestima, a ako uz to imamo neki od gore navedenih rizikofaktora ili više njih udruženo, prognoza nam je lošija.
Zato, moramo uvijek imati na umu naše srce, voditi računa o pravilnoj ishrani, uzimati lijekove redovno kako su propisani, provoditi fizičku aktivnost i redovno se kontrolisati.
