Obzirom na to da trenutne okolnosti značajno utiču na naše raspoloženje, važno je usvojiti prirodne i učinkovite metode za smanjenje stresa i ansksioznosti. Evo nekoliko prirodnih pomagača koji će vam pomoći da se opustite i oslobodite stresa bez ikakvih neželjenih nuspojava.
Ashwagandha
Ashwagandha je snažan prirodni adaptogen koji pomaže tijelu da se nosi sa stresom, bilo fizičkim, emocionalnim ili mentalnim. Ova drevna indijska biljka poboljšava otpornost organizma i pomaže u prilagodbi na stresne situacije. Dostupna je u obliku praha ili kapsula, a njena upotreba može vam pomoći da se osjećate stabilnije i uravnoteženije.
Havajska spirulina
Spirulina, posebno ona koja potiče sa Havaja, poznata je po svojoj nutritivnoj gustoći i blagotvornom učinku na zdravlje mozga. Prema istraživanjima dr. Paule Bickford, havajska spirulina može usporiti degeneraciju mozga i smanjiti oštećenja uslijed moždanog udara. Ova modrozelena mikroalga bogata je hranjivim tvarima i pruža važnu podršku mentalnom zdravlju, čime pridonosi vašem cjelokupnom blagostanju i smanjenju stresa.
Mirisi relaksirajuće lavande
Lavanda je poznata po svojem umirujućem mirisu koji može pomoći u smanjenju stresa i poticanju kvalitetnijeg sna. Eterično ulje lavande često se koristi u aromaterapiji za poboljšanje sna i opuštanje. Preporučujemo Primavera eterično ulje lavande. Par kapi idealno je za opuštanje prije spavanja.
Borovnice
Borovnice su iznimno korisne za smanjenje stresa i anksioznosti zahvaljujući svom bogatom sadržaju antioksidansa i vitamina C. Ove male bobice pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i upale, što može pozitivno utjecati na raspoloženje i mentalno zdravlje. Antioksidansi poput antocijana u borovnicama poboljšavaju kognitivne funkcije i pamćenje, dok vitamin C jača imunološki sistem, omogućujući tijelu da se bolje nosi sa stresom. Uvođenje borovnica u prehranu može biti jednostavan i ukusan način za poboljšanje općeg blagostanja i smanjenje simptoma stresa.
Možda će vas zanimati i tekst Ma. Psihologije Dijane Kapetanović, ANKSIOZNOST – BOLEST MODERNOG DOBA?
